2018-09-29

Izjava Nj.E. g. Elmara Mammadyarova ministra vanjskih poslova Republike Azerbejdžan na generalnoj debati 73. sjednice Generalne skupštine UN-a

Učiniti UN-a relevantnim za sve ljude: Globalno liderstvo i podjela odgovornosti za mirna, jednaka i održiva društva

Nju Jork, 28 Septembar 2018

g. Potpredsjedniče,

Dame i gospodo,

Drago mi je što mogu čestitati g-đici Mariji Fernandi Espinosa Garses na preuzimanju dužnosti predsjednice Generalne skupštine, četvrtoj ženi ikada koja je izabrana za ovakvu visoko odgovornu funkciju i da joj poželim svaki uspjeh u izvršavanju njenih važnih dužnosti. G-đica Espinosa može računati na punu podršku Azerbejdžana tokom svog mandata. Zahvale idu i Nj.E. g. Miroslavu Lajcaku za ogroman rad u predsjedavanju Skupštinom tokom sedamdeset druge sjednice.

Izražavam svoje duboko poštovanje i zahvalnost generalnom sekretaru UN-a Nj.E. g. Antoniu Gutersu, na njegovom posvećenom liderstvu i naporima usmjerenim ka poboljšanju efikasnosti same organizacije. Koristeći se ovom prilikom, također bih želio odati priznanje bivšem generalnom sekretaru Kofi Ananu – čovjeku mira. Njegovo naslijeđe bilo je i ostat će istinska inspiracija za sve nas.

g. Potpredsjedniče,

Tema ovogodišnje generalne debate nastupa u pravi čas i otjelovljuje neka od najznačajnijih pitanja za sve nas. Živimo u globalnom svijetu, u kojem interakcije između ljudi koji predstavljaju različitosti nacionalnih društava postaju sve više intenzivnije i veće.

Azerbejdžan u potpunosti podržava odluku Vijeća sigurnosti u iskrenom doprinosu prevenciji ratovanja i održavanju mira, kao i napore Vijeća u preventivnom i efikasnom djelovanju na suzbijanju sukoba i kriza, pomažući državama-članicama u njihovim naporima da održe mir i izgrade otporno i prosperitetno društvo, čineći UN-e koherentnijim, više integriranim i efikasnijim.

Kao što smo započeli s implementacijom Agende održivog razvoja do 2030, tako isto moramo redovno sebe testirati da bi identifikovali stepen do kojeg su naše obaveze ispunjene. Koordinirani napori i podjela odgovornosti između država koje su podržane odgovarajućim izvorima jeste najbitnije za stvaranje održive budućnosti i toga da niko nije izostavljen.

Azerbejdžan je prilagodio svoje nacionalne razvojne strategije, uzevši u obzir SDG, i nastavlja da sprovodi programe velikih razmjera s ciljem poboljšanja dobrog upravljanja, održivog rasta, jačanja vladavine prava, i omogućujući poštivanje ljudskih prava i olakšan pristup javnim servisima, te promovisanju inkluzivnih društava.

Dosljedni smo u preuzimanju napora s ciljem promovisanja životnih uslova naših građana.  Stepen siromaštva u zemlji iznosi 5.4%, dok stepen nezaposlenosti iznosi 5%. Svjetski ekonomski forum Davos svrstava Azerbejdžan na 35. mjesto kada je konkurentnost u pitanju. U odnosu na index inkluzivnog razvoja, Azerbejdžan zauzima treće mjesto među zemljama u razvoju.

Promovisanjem povezanosti, Azerbejdžan doprinosi regionalnom razvoju. Ovakav način igra važnu ulogu u povezivanju kontinenata, stvarajući platformu za obostranu i korisnu saradnju. Transportni koridor Istok-Zapad otvoren je u oktobru 2017. I, riječ je o koridoru koji uštedi bar dvije sedmice potrebne za prevoz dobara iz Azije u Evropu i obrnuto. Drugi važni projekti su koridor Jug-Sjever i koridor Jug-Zapad, i kao rezultat naših zajedničkih napora sa susjednim zemljama oni su postali stvarnost. Azerbejdžan u velikoj mjeri ulaže u ove koridore, i aktivni je učesnik u obje inicijative. U maju 2018. godine u funkciju je puštena prva faza izgradnje međunarodne morsko-trgovinske luke i kompleksa Baku. Kapacitet rukovanja luke iznosit će 15 miliona tona tereta godišnje, uz mogućnost povećanja do 25 miliona tona.

Azerbejdžan je također inicijator transnacionalnog projekta TASIM, i za cilj ima izgradnju linije trans-nacionalnih optičkih vlakana između Hong Konga i Frankfurta. To će biti najkraći put povezivanja  Istoka i Zapada u vrijeme konkurencije gdje je svaka sekunda važna.

Danas pak, Azerbejdžan svijetu nudi vlastiti razvojni model, koji je podržan unutarnjom stabilnošću, jedinstvom građana, solidarnošću u društvu i okruženjem mira i tolerancije među različitim religijama i ljudima koji zajedno žive u liberarnoj, održivoj i razvojnoj ekonomiji.

Inspirisan dostignućima u razvoju ekonomije, uspješne socijalne politike, bogatog ljudskog kapitala i u razvojem tradicionalnih vrijednosti multikulturalizma, Azerbejdžan je odlučio  imenovati svoj glavni grad Baku domaćinom svjetskog EXPO 2025 projekta. Naša tema - Razvoj ljudskog kapitala, izgradnja bolje budućnosti - je univerzalna briga i ima veliki značaj za Azerbejdžan.

Cijela oblast Istočne Evrope, Kavkaza i Kaspijskog mora nikada do sada nisu bili domaćinom svjetskog Exposa. I, u tom smislu World EXPO 2025 Baku bit će zaista univerzalan, u ekspanziji nacionalne geografije, i živući primjer toga da se za vrlo kratak historijski period, 27 godina nezavosnosti zemlje poput Azerbejdžana, mogu postići izvanredni rezultati za ostvarenje velikog događaja kao što je svjetski EXPO. Koristeći se ovom prilikom, ljubazno bih zamolio zemlje članice Biroa međunarodnih izložbi da glasaju za Baku prilikom izbora koji će biti održani krajem novembra ove godine u Parizu.

Održiv ekonomski razvoj omogućio je Azerbejdžanu ne samo da se fokusira na nacionalne razvojne strategije, već i da aktivno podrži napore međunarodnog razvoja. Putem Fonda Hajdar Aliyev i putem azerbejdžanske agencije za međunarodni razvoj AIDA, Azerbejdžan je pružio međunarodnu humanitarnu i razvojnu pomoć mnogim zemljama. Naročita pažnja usmjerena je rješavanju potreba zemalja u razvoju, kao i onima koje se oporavljaju od prirodnih nepogoda.

g. Potpredsjedniče,

Obzirom da ove godine proslavljamo 70 godina deklaracije o ljudskim pravima UN-a, želimo ponovo potvrditi našu posvećenost jačanju demokratije i zaštiti ljudskih prava kao glavnih prioriteta Republike Azerbejdžan. Vlada u tom smislu sprovodi velike razvojne programe kako bi stvorila sve neophodne uslove za građane Azerbejdžana da u potpunosti uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode.

Obrazovanje je glavni prioritet naše domaće politike, jer je dobro uspostavljeno i obrazovano društvo  jedna od garancija uspješnog i održivog razvoja. Pravo na zdravstvo je u potpunosti omogućeno u zemlji. Svake godine više od 5 miliona ljudi, što je polovina populacije u državi, ima svoje zdravstvene preglede na račun državnog budžeta. Azerbejdžan je prva islamska zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa još  1918. godine. Azerbejdžan nastoji omogućiti rodnu jednakost i osnažiti status žene u javnom i društvenom životu. Obzirom da živimo u digitalnom svijetu, vrijedi spomenuti da trenutno oko 80% populacije u zemlji ima neometan pristup internetu, koji je postao najomiljeniji i najpraktičniji prenosilac informacija, medijske komunikacije i slobodnog protoka ideja i misli.

Borba protiv korupcije nalazi se u srcu SDG implementacije u Azerbejdžanu. Primjena inovativnih pristupa i tehnoloških inovacija omogućilo je Azerbejdžanu da registruje značajan napredak u borbi protiv korupcije u javnom sektoru. Još ranije u ovoj godini Vijeće za ljudska prava UN-a jednoglasno je usvojilo rezoluciju o Promovisanju ljudskih prava i SDG-a kroz transparentno, odgovorno i efikasno pružanje javnih usluga, čiji je inicijator bio Azerbejdžan s ciljem da promoviše koncept pružanja javnih usluga azerbejdžanskog brenda ASAN. Ranije u maju, Azerbejdžan je uspješno predstavio vlastiti periodični izvještaj u okviru trećeg ciklusa univerzalnog periodičnog pregleda. Ostajemo posvećeni unapređivanju dijaloga  i interakciji sa drugim mehanizmima ljudskih prava UN-a na osnovu uzajamnog poštovanja i razumijevanja.

Azerbejdžan je jedan od svjetskih priznatih centara multikulturalizma. Sve etničke i religiozne grupe u Azerbejdžanu žive u miru i harmoniji. Bili smo domaćin velikog broja međunarodnih događaja čiji je cilj bio jačanje međukultralnog dijaloga. Kao član Organizacije islamske saradnje i Vijeća Evrope, Azerbejdžan je u 2008. godini pokrenuo Proces-Baku, čiji je primarni cilj jačanje dijaloga, partnerstva i saradnje između islamskog svijeta i Evrope.

Realizovan pod pokroviteljstvom liderstva Azerbejdžana, Proces-Baku omogućava veliku platformu za razmjenu znanja o međureligijskom i međukulturalnom dijalogu. U svom najnovijem izvještaju o promociji kulture i mira, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga generalni sekretar je posebno istakao  važnost uloge Procesa-Baku u zagovaranju dijaloga među kulturama. Ove godine obilježava se 10 godina od nastanka Procesa-Baku, i brojni događaji bit će upriličeni povodom ovog slučaja, uključujući i 6. humanitarni forum  visokog nivoa koji će biti održan od 25 do 26 oktobra 2018. godine u Bakuu.

g. Potpredsjedniče,

Drago mi je da mogu objaviti, s ovog podijuma, da će iduće godine Azerbejdžan predsjedavati  pokretom nesrvstanih. Pokret nesvrstanih je kroz historiju odigrao značajnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i sigurnosti, promovišući pridržavanje bandunovog principa.

Predsjedništvo Azerbejdžana omogućit će još jednom unapređenje osnovnih pricipa Pokreta, koji će 2020. godine proslaviti 65 godina postojanja.

g. Potpredsjedniče,

Nerješeni oružani sukobi, postojeći sigurnosni izazovi i druge krize prijete da preokrenu veliki napredak u razvoju. Trenutni oružani sukob između Armenije i Azerbejdžana i dalje predstavlja jednu od najvećih prijetnji  međunarodnom, regionalnom miru i sigurnosti. Sukob je rezultirao okupacijom  jedne petine teritorije Azerbejdžana, i učinio je otprilike svaku devetu osobu raseljenim licem ili izbjeglicom.

Još od prvog dana sukoba, borbene operacije uglavnom su sprovođene unutar teritorije Azerbejdžana, gotovo u centru zemlje, utičući na civilno stanovništvo i infrastrukturu.

U  svojim rezolucijama 822 (1993), 853 (1993), 874 (1993) i 884 (1993), Vijeće sigurnosti UN-a je priznalo činjenicu da je upotrebljena vojna sila protiv Azerbejdžana; da su takve akcije protivzakonite i u suprotnosti sa svrhom i principima Povelje UN-a; i da predstavljaju očiglednu povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Azerbejdžana. Veliki broj odluka i dokumenta usvojenih od strane drugih autoritativnih međunarodnih organizacija ujednačeni su na istoj liniji sa rezolucijama. Ipak, ključni zahtjevi Vijeća sigurnosti, na prvom mjestu uključujući i odluku o povlačenju armenskih snaga sa teritorije Azerbejdžana, još uvijek nisu sprovedeni. Naprotiv, politika i praksa Armenije jasno pokazuje da su njene namjere osigurati aneksiju azerbejdžanskih teritorija, koje je okupirala i u kojima je sprovela masovno etničko čišćenje.

U početku, nakon promjena u Vladi Armenije, bila su neka očekivanja u pogledu novog vođstva i toga da će nova vlada podržati demokratske vrijednosti i principe međunarodnog prava, uključujući i relevantne rezolucije i odluke međunarodnih organizacija, naročito onih koje je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a. Nažalost, do sada nije ostvaren nikakav napredak u tom pogledu.

Naprotiv njegovim ranijim izjavama, ministar Armenije se danas čak ni ne stidi od očiglednog pokušaja smatranja oblasti Nagorno-Karabah dijelom Armenije, iako ona pripada Azerbejdžanu. Ovakvo gledište i ovakve tvrdnje ne predstavljaju samo uvredu i nepoštovanje normi i principa međunarodnog prava i rezolucija Vijeća sigurnosti, nego i narušavanje mirnog procesa čiji je posrednik Minsk grupa OSCE-a sa svojim predsjedavajućim tijelom. Dakle, Armenija sa svog najvišeg političkog stepena poručuje da njene namjere nisu rješenje sukoba kroz pregovore, nego nastavak nezakonite okupacije azerbejdžanskih teritorija.

Obzirom na prisutne nestabilne događaje u Armeniji, i bez vanjskog razumijevanja onoga što se događa u ovoj zemlji, mi ne možemo i nećemo zanemariti da su ranije izjave i akcije od strane ministra Armenije usmjerene da izazovu situaciju na terenu još više, i da isprovociraju izazivanje oružanih sukoba na punktnoj tački i na granici između Azerbejdžana i Armenije. Ali, jedna stvar je jasna, potpunu odgovornost za posljedice ovog negativnog scenarija snosit će Republika Armenija. Pozivamo međunarodnu zajednicu da pošalje snažnu poruku Armeniji i izvrši pritisak na Armeniju kako bi osigurala potpunu njenu saglasnost sa međunarodnim pravom, te da odmah i bezuslovno započne sa primjenom relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenih u vezi s rješenjem konflikta Armenija-Azerbejdžan.

Armenija je konstantno ometala proces rješavanja sukoba i, u isto vrijeme odbija sudjelovati u pregovorima koji su usmjereni na rezultate, dok s druge strane, redovno sprovodi razne provokacije za eskaliranje situacije na terenu, pri tome nastojeći da konsoliduje okupirana i zauzeta područja promjenom njihovog demografskog, kulturnog i fizičkog karaktera, i sprječavajući povratak na stotine hiljada Azerbejdžanaca na svoja mjesta. U flagratnom kršenju Ženevskih konvencija iz 1949., Armenija nastavlja sa izlaganjem svoje politike o ilegalnom rješenju statusa Armenaca na okupiranim teritoijama Azerbejdžana, naročito onih koji dolaze iz Sirije.

Nova vlada Armenije trebalo bi da shvati da njihova obećanja vlastitom narodu o ekonomskoj i prosperitetnoj državi ne mogu biti ostvarena bez mira, dobrosusjedskih odnosa i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta susjednih zemalja. Čim prije Armenija odbaci svoje tvrdnje oko teritorije i povuče svoje trupe s područja Azerbejdžana, prije će i nastupiti mir u našem regionu i izgledi za razvoj Armenije bit će otvoreni.

Oni sada mnogo govore o demokratiji i o Armencima u azerbejdžanskoj oblasti Nagorno-Karabah. Ali šta je sa azerbejdžanskim stanovništvom oblasti Nagorno-Karabah, kao i sa stanovništvom sedam okružnih oblasti koje je bilo izloženo brutalnom etničkom čišćenju i koje je bilo primorano napustiti svoje mjesto porijekla, domove i imanja. Ukoliko nova vlada Armenije naziva sebe demokratskom, onda bi trebalo da postupaju u skladu sa vladavinom prava i u skladu sa demokratskim vrijednostima, te raseljenim licima dozvoliti povratak, kao i da povuku svoje trupe sa okupiranih azerbejdžanskih teritorija, kako se to traži relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti i drugih međunarodnih organizacija.

Azerbejdžan iskreno vjeruje da ne postoji alternativa za mir, stabilnost i uzajamno-korisnu regionalnu saradnju, i za Azerbejdžan rješenje sukoba predstavlja najvažniji dio još u najranijoj politici pregovora. Međutim, nikakvo rješenje sukoba nije moguće postići kršenjem Ustava Republike Azerbejdžan, i koje nije u skladu sa međunarodnim pravom.  Rješenje sukoba moguće je samo na osnovu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Azerbejdžana u okviru međunarodno priznatih granica.

Hvala Vam.

Search in archive