Izjava Ministarstva vanjskih poslova Republike Azerbejdžan povodom 4. aprila - Međunarodnog dana svjesnosti o opasnosti od mina

Danas se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći u protuminskim akcijama. Ovom prilikom Azerbejdžan povovo izražava svoju zabrinutost zbog ozbiljne prijetnje koja dolazi od masovne kontaminacije minama nedavno oslobođenih teritorija od Armenije i zbog naknadnog odbijanja vlade Armenije da podijeli lokaciju mina kako bi regiju učinili sigurnom.

Azerbejdžan se suočava sa problemom velike kontaminacije minama svojih nedavno oslobođenih teritorija, što predstavlja ozbiljnu prijetnju životu, sigurnosti i egzistenciji vojske i civila u postkonfliktnom periodu.

Tokom skoro tri decenije okupacije međunarodno priznatih teritorija Azerbejdžana, Armenija je na tim teritorijama namjerno postavljala mine, što je dovelo do brojnih žrtava među azerbejdžanskom vojskom i civilima.

U svrhu nanošenja što veće štete, kao i stvaranja dodatnih prepreka za civile koji se žele vratiti u svoje domove, Armenija je također namjerno masovno podmetala mine tokom svog prisilnog povlačenja nakon protuofenzivne operacije oružanih snaga Azerbejdžana.

Armenija, očito kršeći svoje međunarodne obaveze, odbija da pruži informacije o lokaciji minskih polja. Ovo je ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Od potpisivanja Trilateralne izjave od strane čelnika Azerbejdžana, Armenije i Rusije 10. novembra 2020. godine, kojom je označen kraj svih vojnih aktivnosti između Armenije i Azerbejdžana, stradalo je 20 državljana Azerbejdžana, uključujući 14 civila, usljed eksplozija mina na nedavno oslobođenim teritorijama. 85 građana, uključujući 16 civila, teško je povrijeđeno, uključujući hrabre zaposlenike Azerbejdžanske nacionalne agencije za protuminsko djelovanje (ANAMA) koja pokušava zaštititi druge.

Ogromna kontaminacija minama ovih teritorija takođe ozbiljno ometa realizaciju planova sanacije i obnove u koje je krenula vlada Azerbejdžana. Kontaminacija minama, što je najvažnije, sprječava stotine hiljada interno raseljenih lica da ostvare neotuđivo pravo povratka svojim kućama u sigurnosti i dostojanstvu. Porodice koje su prisilno raseljene prije gotovo trideset godina ne mogu se još uvijek sigurno vratiti sve dok se mine ne uklone.

Politika Armenije koja je bila usmjerena na postavljanje mina u ogromnim razmjerama tokom razdoblja ilegalne okupacije, kao za vrijeme prisilnog povlačenja iz okupiranih zemalja, jasno pokazuje namjeru da se uskrati povratak kućama stotina hiljada Azerbejdžanaca etnički očišćenih od strane Armenije, kako bi se spriječila realizacija osnovnih prava ovih ljudi i nanijela u što većoj mjeri nepotrebna ljudska patnja. Ponašanje Armenije i dalje ometa ostvarenje vizije mira, sigurnosti i saradnje u regiji.

Azerbejdžan je više puta pozivao međunarodnu zajednicu da osudi stradanja ljudi zbog armenskih nagaznih mina. Azerbejdžan ponavlja svoj apel na Dan svjesnosti o opasnosti od mina i poziva međunarodnu zajednicu da ne zatvara oči pred kršenjem međunarodnih obaveza koje sprovodi Armenija, uključujući namjernu politiku postavljanja mina, sprečavanja povratka interno raseljenih osoba i odbijanje da pruži informacije o lokaciji nagaznih mina.

Pozivamo Armeniju da se pridržava svojih međunarodno-pravnih obaveza i svoje moralne dužnosti koja se tiče zaštite života. Azerbejdžan će poduzeti sve dostupne i potrebne zakonske mjere kako bi osigurao mir i odgovornost pred zakonom.