Saopćenje Ministarstva vanjskih poslova RepublikeAzerbejdžan povodom 35. godišnjice i Međunarodnog danasjećanja na katastrofu u nuklearnoj elektrani u Černobilju

Saopćenje Ministarstva vanjskih poslova Republike Azerbejdžan povodom 35. godišnjice i Međunarodnog dana sjećanja na katastrofu u nuklearnoj elektrani u Černobilju

Povodom 35. Međunarodnog dana sjećanja na katastrofu u nuklearnoj elektrani u Černobilju, izražavamo solidarnost sa zemljama, kao i sa svim ljudima pogođenim ovom tragedijom.

Nuklearna katastrofa u Černobilju kod Pripjata u sjevernom dijelu Ukrajine 1986. godine bila je humanitarna tragedija enormnih razmjera. Eksplozija je u atmosferu ispustila velike količine radioaktivnih materijala uzrokujući kontaminaciju različitog stepena u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji. Bila je to jedna od najozbiljnijih nuklearnih katastrofa, koja je izložila nekoliko stotina hiljada ljudi visokom nivou radijacije i prisilila oko 350.000 ljudi da napuste svoje domove i evakuišu se iz kontaminiranih područja. 31 osoba je odmah stradala, a između 4000 i 27000 ljudi umrlo je zbog izlaganja zračenju. Mnogi ljudi koji su živjeli stotinama kilometara od mjesta eksplozije razboljeli su se od radijacije u periodu nakon katastrofe.

Azerbejdžan je, zajedno sa nekoliko drugih zemalja, aktivno učestvovao u ublažavanju posljedica ove katastrofe ekspresnim slanjem više od 7000 spasilaca i drugog osoblja u to područje. Azerbejdžan je privremeno smjestio oko 7000 ljudi pogođenih nesrećom i omogućio im osnovnu rehabilitaciju i liječenje. Stanovništvo Azerbejdžana je platilo enormnu cijenu: oko 5000 osoba trenutno pati od posljedica černobiljske katastrofe, a procjenjuje se i da je od tada približno 2000 građana pogođenih černobiljskom katastrofom preminulo.

Katastrofa u Černobilju imala je dubok utjecaj na nuklearnu industriju, što je dovelo do povećane saradnje na polju bezbjednosti i usvajanja novih pravnih instrumenata. Krucijalno je to što je globalna pažnja usmjerena na bezbjednost i važnost ljudskih i organizacionih faktora u postizanju ovih promjena. Dalekosežni efekat ove katastrofe dokazao je da sigurnost nuklearnih elektrana treba da se tiče ne samo država u kojima se nalaze, već i zemalja u blizini koje bi mogle biti pogođene potencijalnim opasnostima.

U tom kontekstu, međunarodna zajednica treba temeljno da se pozabavi rizicima u vezi sa nuklearnom elektranom Metsamor u Armeniji. Ova nuklearna elektrana izgrađena je u periodu između 1976. i 1980. godine sa sličnom tehnologijom koja je korištena u Černobilju i nalazi se u aktivnoj seizmičkoj zoni. Fatalna kombinacija zastarjele tehnologije i ovakve lokacije svrstavaju Metsamor među najopasnija nuklearna postrojenja na svijetu. Uprkos neprekidnim upozorenjima različitih međunarodnih organizacija koje taj objekat nazivaju „opasnošću za čitav region“, Armenija i dalje nastavlja da eksploatiše nuklearnu elektranu Metsamor i nakon isteka njenog životnog vijeka.

Evropska unija je 2020. godine još jednom apelovala na Armeniju da zatvori elektranu, rekavši da se elektrana „ne može modernizovati do nivoa da u potpunosti ispunjava međunarodno prihvaćene standarde nuklearne sigurnosti, te stoga zahtijeva hitno zatvaranje i bezbjednu dekomisiju postrojenja“.

Upotreba zastarjele tehnologije i nepoštovanje bezbjednosnih uputstava tokom eksploatacije Metsamora predstavljaju ozbiljnu ekološku prijetnju za širi region.

Štaviše, učestali incidenti krijumčarenja nuklearnih materijala, kao što je visoko obogaćeni uranijum, izazivaju dodatnu zabrinutost u pogledu pravilnog fizičkog obezbjeđenja elektrane i njenih nuklearnih materijala.

Na ovaj dan sjećanja pozivamo sve relevantne međunarodne organizacije, institucije civilnog društva koje su aktivne u oblasti nuklearne bezbjednosti i pitanjima životne sredine, kao i zemlje regiona da podignu svijest javnosti o sprečavanju potencijalne katastrofe i da mobilišu svoje napore u zalaganju za zatvaranje nuklearne elektrane Metsamor.