Portparol Ministarstva vanjskih poslova Azerbejdžana Lejla Abdulajeva odgovara na pitanja novinara

Pitanje: Kako komentarišete navode Armenije o nedavnoj napetosti na azerbejdžansko-armenskoj granici i tvrdnje da je Azerbejdžan upao na „suverenu teritoriju“ Armenije?

Odgovor: Ove tvrdnje su apsolutno neutemeljene. Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana objavilo je informacije i razjasnilo situaciju u vezi sa napetošću na granici između Armenije i Azerbejdžana.

Prvo, dozvolite mi da naglasim da je osnovni uzrok problema na granici ilegalna okupacija Armenije azerbejdžanskih teritorija do novembra 2020. godine. Dakle, Armenija je ta koja je povrijedila međunarodno priznate granice Azerbejdžana. Azerbejdžan samo obnavlja svoje međunarodno priznate granice.

Kao što je već navedeno u našim zvaničnim saopćenjima, nakon poboljšanja vremenskih uslova u oslobođenim regionima Azerbejdžana koji se graniče sa Armenijom, Azerbejdžan nastavlja svoj rad na sistemu zaštite granica koji se izvodi u okviru teritorijalnog integriteta Azerbejdžana. Ovaj proces se obavlja na osnovu mapa koje su dostupne svakoj od strana i koje definišu graničnu liniju između Armenije i Azerbejdžana.

Uvijek se zalažemo za poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti međunarodno priznatih granica.

Svakako, uzajamno poštivanje ovih principa, uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa na ovoj osnovi i kretanje u proces delimitacije/demarkacije granica u dobroj vjeri je jedini način da se riješi svaki eventualni spor.

Armenija i Azerbejdžan su nedavno izašli iz rata, a uspješna demarkacija i delimitacija granica ključne su za mir i stabilnost.

Dozvolite mi da takođe naglasim da je tokom posljednjih mjeseci došlo do nekoliko nesuglasica između strana u vezi sa graničnim pitanjima i sva su riješena putem pregovora između strana u skladu sa trilateralnim izjavama. Vjerujemo da takve nesuglasice treba rješavati političkim i diplomatskim sredstvima.

Pitanje: Neki članovi međunarodne zajednice takođe su reagovali na najnoviju napetost na graničnoj liniji, kako biste komentarisali ove izjave?

Odgovor: Demarkacija i delimitacija granice je bilateralno pitanje i poprilično složen tehnički proces. Naravno, razumijemo zabrinutost trećih zemalja zbog situacije u regionu,  koja se odnosi na neutralisanje tenzija. Vjerujemo da prije davanja bilo kakvih izjava o tako osetljivom pitanju detaljno moraju biti proučeni svi osnovni uzroci i njihove dimenzije.

Kao što vam je već poznato, čim se pojavila napetost na graničnoj liniji, rukovodstvo Državne granične službe Azerbejdžana odmah je poslato u region, započeti su pregovori sa graničarima druge strane. Trenutno se preduzimaju odgovarajući koraci za normalizaciju situacije.

Nažalost, ovo tehničko pitanje je preuveličano provokativnim izjavama i klevetničkom kampanjom protiv Azerbejdžana. Takav destruktivan pristup služi samo povećanju tenzija.

Neadekvatne reakcije i provokativne izjave Armenije jasno su povezane sa predizbornom kampanjom u toj zemlji. Pokušaji Armenije da ovo pitanje koristi kao političko sredstvo su neprihvatljivi.

Dozvolite mi da ponovim da je Azerbejdžan snažno posvećen miru, bezbjednosti i regionalnoj saradnji na osnovu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti međunarodno priznatih granica.

Savjetujemo političkim i vojnim krugovima Armenije da prihvate realnost međudržavnog pograničnog režima duž cijele međunarodne granice, da ne pogoršavaju situaciju u regionu neosnovano i da na konstruktivan način sarađuju sa azerbejdžanskom stranom na rješavanju graničnih pitanja posredstvom bilateralnog kanala.

Takvi slučajevi mogu i treba da se rješavaju međusobnim kontaktima između relevantnih graničnih vlasti sa obje strane.

Azerbejdžan je posvećen neutralisanju tenzija u regionu i poziva na preduzimanje odgovarajućih koraka u tom cilju.